Napredak u liječenju karcinoma: od dinosaurusa do dijagnostike

Nedavno su naučnici otkrili tumore u kostima dinosaurusa starim 70 miliona godina. Prvi pisani opis malignog oboljenja pronađen je u spisima iz starog Egipta iz 3000. p.n.e. U zapisu stoji: “Ne postoji lijek.”

Zacutus Lusitani je 1649. godine u Holandiji predložio da se pacijenti oboljeli od karcinoma izoluju od drugih ljudi kako se bolest ne bi širila. Danas znamo da se karcinom ne može prenijeti na drugu osobu, ali da postoje hronične virusne, bakterijske i parazitne infekcije koje mogu povećati rizik od razvoja karcinoma.

Prvi hirurški zahvati rađeni su bez anestezije i većinom su dovodili do velikih deformacija. Danas, pacijenti sa raznim oblicima karcinoma se mogu tretirati minimalno invazivnim hirurškim metodama poput laparoskopske, gdje se tumor otklanja kroz male otvore na koži, pod anestezijom.

Moderna hemoterapija svoj začetak imala je na poprištima bitaka u Prvom svjetskom ratu. Naučnici koji su istraživali razlog zbog kojeg su umrli vojnici izloženi sumpornom iperitu otkrili su da im je bio smanjen broj imunih ćelija, te postavili hipotezu da ukoliko iperit može uništiti zdrava bijela krvna zrnca, onda takođe može uništiti i ćelije limfoma. Dalji eksperimenti potvrdili su ovu teoriju i tako je nastala hemoterapija. Savremena hemoterapija može značajno poboljšati preživljenje, drastično popraviti kvalitet života pa čak i dovesti do izlječenja pojedinih tipova karcinoma.

Na primjer, 99% slučajeva karcinoma cerviksa uzrokovano je humanim papilomavirusom (HPV). Zahvaljujući modernim dijagnostičkim tehnikama, sada se kod žena može otkriti prisustvo HPV infekcije. Kada se otkrije i liječi u najranijem stadiju, karcinom cerviksa se može izliječiti u preko 93% slučajeva.

Uprkos velikom napretku u dijagnostici i liječenju karcinoma, medicinske inovacije i kvalitetna zdravstvena njega nisu jednako dostupne svima u svijetu.

Prekomjerna tjelesna težina postaje sve veći globalni zdravstveni izazov. Ne samo da je debljina povezana sa pojavom karcinoma, već je i povezana sa povratom bolesti i stopom smrtnosti.

Savremeno razumijevanje biologije karcinoma dovelo je do razvoja ljekova koji mobilizuju čovjekov imuni sistem – ili putem stimulacije imunog sistema da napadne ćelije karcinoma, ili putem jačanja pojedinih komponenti imunog sistema koje potom ometaju rast i preživljavanje tumorskih ćelija. Naučnici vjeruju da ćemo u budućnosti uspjeti izliječiti karcinom putem uspostavljanja ravnoteže između maligne bolesti i imunog sistema.

Danas se 7 od 10 djece izliječi od karcinoma! Maligna oboljenja kod djece jako dobro odgovore na hemoterapiju jer se uglavnom radi o brzo napredujućim oblicima karcinoma na koje hemoterapija ima odličan efekat. Dječji organizam se takođe lakše oporavi od visokih doza lijeka u odnosu na tijelo odrasle osobe.Dvoje od troje ljudi danas živi barem pet godina nakon dijagnoze malignog oboljenja. Samo u zadnjih 10 godina, stopa odgova na terapiju se skoro udvostručila.

U prošlosti, svi pacijenti sa određenim tipom karcinoma bili su tretirani na isti način. Ovakav pristup liječenju bio je od koristi pojedinim pacijentima, dok je kod drugih bio ne-efikasan ili je uzrokovao teške nuspojave. Pomoću preciznih dijagnostičkih testova, doktori danas mogu procijeniti kako će pacijent odgovoriti na terapiju. Ovi testovi takođe omogućavaju ljekarima da odrede najbolju dozu i trajanje liječenja. Personalizirana medicina je već dovela do ciljanih, efikasnijih terapijskih opcija u liječenju pojedinih pod-tipova karcinoma dojke, pluća, kože i krvi.